Zdravo! Pretpostavljam da ste videli naš sajt. Ok, mnogo podataka i slika. Šta to uopšte znači? Idemo da vidimo!

Hajde da se igramo. Hajde da svi danas uvedemo energetski efikasnu klimatizaciju u naš objekat. Papir i olovku u ruke. Idemo da računamo.

 

 

Potrebna energija za grejanje i hlađenje vašeg objekta

Krenućemo od površine kuće. Kolika je površina svih soba u vašoj kući. To nam je prvi parametar za računanje. Napisali ste na papir? Odlično!

Pazite sad. Jako bitno pitanje. Da li imate izolaciju u zidovima? Kakvu?

Izolacija kuće
Priča iz života. Moj prijatelj je odlučio da klimatizuje svoju kuću. Dobro, 250m2 i nije baš standardna kuća, ali dobro, šta je tu je. Za primer je odličan. Najveći problem je bio taj što je kuća bila samo omalterisana. Niti izolacije, niti fasade. Šta to znači?

Stiropor od 5cm smanjuje potrebnu energiju grejanja i hlađenja kuće za 20%. Korak iznad je 8cm, a po meni, idealna varijanta je 10cm. 10cm stiropora smanjuje oko 50% potrebne energije u vašoj kući. A to je već velika, velika ušteda.

Jedna velika istina. Spremni?

Šta mislite da je jevtinije uraditi:
1) Ugraditi klimatizaciju u kuću, a izolacija kada se bude bilo para
2) Istovremeno uraditi oba.
Ako ste odgovorili pod 2, pogodili ste. Za izolovan objekat potrebna je pumpa duplo manje snage.

Kako je to izgledalo kod mog prijatelja?
Za neizolovan objekat mu je bila potrebna pumpa od 37kW, a za izolovan pumpa od 20kW. Kada je sabrao, izašlo mu je da stiropor i pumpa od 20kW izađu jevtinije od pumpe od 37kW. A da ne pričamo tek o uštedi struje.

Hajde sada da malo uprostimo stvar.
Neka prijateljeva pumpa bude loše izolovana kuća. Njemu ćemo reći da su toplotni gubici 150W/m2. Za kuću sa 5cm stiropora ćemo reći da je prosečno dobro izolovana i računaćemo 100W/m2. Za 10cm stiropor ćemo reći da je dobro izolovana kuća i računaćemo 75W/m2.

Šta je toplotni gubitak?
Jednostavno rečeno, toplotni gubitak je ona toplina koja zimi curi kroz zidove napolje i ona toplina koja leti ulazi unutra.

Kolika nam je energija potrebna?
Prosto, pomnožićemo kvadraturu naše kuće sa toplotnim gubitkom. Mhm, evo, množim i ja. Ok. Odlično! Sada znamo koliko nam jaka toplotna pumpa treba.

Šta nam još ostaje?
Pumpa mora da uzima energiju od negde. Ona energiju ili iz podzemne vode ili iz zemlje. Ali o tome ćemo naučiti više ovde.

Jesmo li odlučili? Odlično. Hajdemo sada da izaberemo pumpu koja nam je potrebna. To ćemo uraditi ovde.

Bravo! Sada smo definisali našu toplotnu pumpu.

 

 

Koliko smo danas para uštedeli?
Ja sam dobio da mi je potrebna pumpa koja koristi energiju zemlje od 12kW. Zašto sam izabrao pumpu koja koristi energiju zemlje? Zato što je moja kuća na žalost na brdu iznad Niša. Morao bih da kopam dva bunara po 120m što mi je jako skupo. Meni je jevtinije da stavim 3 sonde.

Koliko sam ja para danas uštedeo? Prvo što me čeka je da proverim koliko struje troši moja pumpa. Meni je ispalo da je moja pumpa Fonko FODXW45. Ona daje 12100W kada hladi i 12900W kada greje. Dakle, meni odgovara. Koliko ona troši? Moja pumpa troši kada hladi 3,1kW, a kada greje 3,3kW električne energije.

Kako da vidim koliko sam para uštedeo? Da sam kojim slučajem stavio električni kotao od 12kW, svakog sata bih trošio 8kW struje više. Dakle, po sadašnjim cenama struje, ja ću uštedeti otprilike 25000 dinara mesečno. Kako sam to sračunao? Prvo sam otišao da proverim cene struje. Moj električni kotao će sigurno ući u crvenu tarifu tako da sam računao te cene. Da li će ući i pumpa? Mislim da neće, ali neću baš da previše usložnjavam ovaj tekst. Računao sam da mi pumpa štedi 8kW struje na sat i da će i kotao i pumpa raditi barem 8 sati dnevno u skupoj tarifi.

Koliko smo uštedeli para u letnjem periodu dok se hladimo? Ja štedim 3 klime “devetke” i jednu “dvanaesticu”. Umesto njih opet trošim 3kW struje. Ali, to je već komplikovanija računica.

Šta nam sledi dalje?
Ah, pa samo smo napravili energiju. Šta ćemo staviti unutra? To je već druga priča. Ako ste nestrpljivi pogledajte ovde.

Recite mi molim Vas na kraju. Koliko ste VI danas para uštedeli?